Jedna srednjoškolka mi se stalno žali kako je profesor srpskog jezika kažnjava jer nije pročitala lektiru i nije "konsultovala" literaturu.
I svaki put kada je pitam zašto nije pročitala knjigu, kao papagaj ponavlja: "Pa kako da pročitam kada u biblioteci nikada nema lektire koju tražim?"
E, sada je dosta.
Pošto sam majka baš ove ucveljene srednjoškolke, a roditeljska mi je obaveza da joj u životu pomognem, rešila sam da za ovu priliku iskoristim svoj blog. Možda pomogne i nekom drugom roditelju isto tako ucveljene srednjoškolke.
Draga moja,
sem na facebook-u, informacije se mogu se pronaći i na drugim lokacijama na netu.
Besplatu i uvek dostupnu lektiru i literaturu (bar kada su srpski pisci u pitanju) možeš pronaći na sajtovima:
DIGITALNE NARODNE BIBLIOTEKE SRBIJE
Sasvim dovoljno informacija za dobru ocenu iz srpskog jezika, zar ne?
Samo treba pročitati.
Poljubac,
mama
Update 31.03.2014.
Mama koja je pre dve godine pisala ovaj post je upravo proverila linkove i gle čuda, aktivan je jedino projekat Rastko. Izgleda da nisam dobro savetovala dete :) Nadam se da će znanja biti dostupnija u skoroj budućnosti ;)
Do tada još jedan poljubac
Još samo nekoliko dana je ostalo do polaganja završnog ispita u osnovnim školama. Verujem da mnogi osmaci vredno rade i da su pripreme pri kraju.
Međutim, listajući Zbirku zadataka iz srpskog jezika za završni ispit u osnovnom obrazovanju i vaspitanju, uočila sam zadatke u kojima se od učenika zahteva da ponuđeni tekst prepišu pisanim slovima ćirilice ili latinice.
Pošto sigurno postoje i oni koji su još uvek u nedoumici kako to da učine, rešila sam da im pružim malu pomoć.
Ovako izgledaju štampana i pisana slova ćirilice i latinice:
Štampana:
Pisana:
Izvor:
M. Pešikan, J. Jerković, M. Pižurica: Pravopis srpskog jezika, Matica srpska, Novi Sad, 1995.
Na sajtu OŠ "Tatomir Anđelić" iz Mrčajevaca nalazi se i elektronska verzija testa iz srpskog jezika, odlična za brzu proveru znanja.
Pa, osmaci, srećno!
Doradora 
Iako reč obzir postaje sve nepopularnija - jer imati obzira danas (nažalost) i nije neka vrlina, još uvek se često upotrebljava. Možete je pronaći u novinskim člancima, na blogovima, na sajtovima, na fejsu, tviteru...
Imajući u vidu ovoliku frekventnost, nije zgoreg podsetiti se nekih pravila vezanih za njenu upotrebu.
Najčešće greške u upotrebi reči obzir prave se u obliku instrumentala jednine, u okviru sintagme sa značenjem načina (na koji se radnja vrši).
Nepravilno je:
obzirom...
obzirom da...
s obzirom da...
Pravilno je:
s obzirom na (to)...
ili jednostavno možete da upotrebite neku drugu konstrukciju:
budući da...
imajući u vidu...
Zbog čega mora baš s obzirom (a ne - obzirom) i zbog čega na to (a ne - da),dodatno ćemo pojasniti analizom sintagme "s obzirom na (to)..."
Prvi deo sintagme izgleda ovako:
s obzirom= predlog s(a)+ imenica obzir u instrumentalu jednine
predlog s(a) se upotrebljava uz imenicu u instrumentalu kada želimo da označimo prisustvo osobe, predmeta, osobine, okolnosti, pojave. Otuda s obrzirom (odsustvo - bez obzira), a ne obzirom. Dakle, s obzirom znači isto što i s prisustvom (imanjem) obzira.
Drugi deo sintagme:
na to=predlog na+akuzativ - upotrebljava se za označavanje predmeta (nepravog objekta)
Da rezimiramo:
Sintagma s obzirom na (to) je jedina ispravna zbog toga što joj predlozi s (koji upućuje na prisustvo obzira) i na (koji upućuje na predmet na koji se obaziremo) određuju smisao.
Uloga pomenute sintagme je da kazuje (pojasni) način na koji se vrši radnja u rečenici.
Zašto?
Zato što je radnja izvršena (KAKO?) uzimajući u obzir okolnosti, obazirući se na...odnosno, s obzirom na.
Primer:
S obzirom na uslove, dobro smo se plasirali.
Navedena rečenica znači da je, imajući u vidu (određene) uslove u kojima se radnja dešava, ishod radnje zadovoljavajući.
Međutim,da smo želeli da naglasimo da uslovi nisu dozvoljavali izvršenje radnje, a ona se uprkos okolnostima ipak realizovala, onda bi rečenica glasila:
Bez obzira na uslove, dobro smo se plasirali.
Eto. Toliko od mene. Ko razume, shvatiće!
Lepo je smejati se. Podsmevati se i ismevati često nije lepo, ali može da bude korisno. Postoje ljudi koji nisu svesni štetnosti svog ponašanja i nije zgoreg opomenuti ih. Ukoliko to želimo da učinimo indirektno, često se, (ne)svesno, služimo jezičkim alatkama čiji je cilj upravo ismevanje i podsmevanje. Tako mana postaje uočljivija.
Razmišljajući o ovim pojavama, pade mi na pamet da uobličim mini-rečnik pojmova koji su u vezi sa njima. Možda nekom bude od koristi.
Dakle:
Komedija ( od grč. komos-vesela povorka, ode-pesma) - dramsko književo delo zasnovano na prikazivanju sukoba likova koji izaziva smeh. Pošto prikazuje ono što je prosečno u životu, mane i nedostatke, smeh izaziva nesklad između mogućnosti i želja komičnog junaka.
Komedija karaktera- ismevaju se krupne mane pojedinca (u "Pokondirenoj tikvi" J.S. Popovića ismeva se nadobudnost i uobraženost Feme)
Komedija intrige - u njoj se zaplet zasniva na zabuni ili nesporazumu, a komične su situacije u kojima se likovi nalaze (K. Trifković:"Ljubavno pismo")
Komedija naravi - ismevaju se mane društva ili pojedinih grupa ( B. Nušić "Narodni poslanik")
Humor (od lat. humor=vlaga, tečnost, sok) - nekada se smatralo da od telesnih sokova zavisi dobro raspoloženje čoveka, pa je otuda humor sinonim za šalu, odnosno umetničke postupke kojima sa izaziva vedro raspoloženje. Cilj humora nije da ismeva mane i slabosti pojedinaca, već umetničko prikazivanje smešnog.
Satira - delo u kom se ismevaju i jetko osuđuju društvene pojave ili karakteri (R.Domanović:"Danga")
Groteska - komedija koja teži ka izobličenom, nakaznom, neprirodnom prikazivanju koje je na granici smešnog i gorkog
Aforizam - oštra, inteligentna i duhovita izreka, naziva se još i "poslovica intelektualaca"
Ironija - prikriveno podsmevanje koje se postiže tako što se govori suprotno od onoga što se misli
čuveno "volim i ja vas" često se upotrebljava kada npr. nekoj grupi želimo da poručimo da ih baš ne simpatišemo
Cinizam - nepristojnost, bezobrazluk, zajedljivost
Sarkazam - zajedljiva, pakosna šala; viši stepen ironije tj.krajnje zajedljiva, pojačana ironija
npr. Mima Karadžić u komadu "Jesi l` ti to doš`o da me vidiš" konstatacijom: "...i majka joj je bila kulturna. Da izvineš, u ovi kraj ništa kulturnije stizalo nije", u prvoj rečenici ironično poručuje da je osoba o kojoj govori prosta i nekulturna, dok u drugoj svoju ironiju pojačava i pretvara u sarkazam 
Lakrdija - laka, banalna komedija čiji je cilj da preterivanjem izazove smeh; šegačenje
Parodija - svesno podražavanje nekog dela sa ciljem da se ono ismeje. Podsmeh i ismevanje potižu se zadržavanjem forme dela i promenom sadržaja; ruganje podražavanjem (Scary Movie)
Burlseka - šaljivo prikazivanje ozbiljnih stvari; muzički komad šaljivog karaktera
Toliko od mene za danas. Dobar provod.
Doradora
Blog je ustvari jedan od najlakših, najefikasnijih i najjeftinijih načina da iskažete svoje mišljenje, da se zabavite ali i da poučite, podučite i pomognete.
Iako od avgusta prošle godine imam blog (razlozi zbog kojih sam ga "otvorila" nalaze se u postu "Sve što je lepo kratko traje"), tek nedavno sam počela ozbiljnije da razmišljam o njegovoj suštini.
Shvatih da je blog ustvari jedan od najlakših, njefikasnijih i najjeftinijih načina da iskažete svoje mišljenje, da se zabavite ali i da poučite, podučite i pomognete.
Evidentno je da ću se ćaskanjem i zabavljanjem na blogu rasteretiti od svakodnevnih problema koji me tište. Možda moja simpatična pričica uveseli još nekog. Međutim, tu se misija zabavljača završava. Statistike su pokazale nešto sasvim drugo.
Najčitaniji članak mog (iako ne baš posećenog) bloga je Podela umetničke književnosti. Tekst je nastao u vreme kada sam pisanje postova vršila prema instrukcijama i nisam imala pojma šta je blog ustvari. Zadatak je bio da pišem postove na temu o kojoj najviše znam. Pošto sam po struci profesor srpske književnosti, odlučila sam da teme o kojima ću pisati budu vezane za književnost,vaspitanje i obrazovanje dece.
U praksi sam se, tokom periodičnih obavljanja poslova nastavnika srpskog jezika, često susretala sa nizom problema vezanih za nastavu, porodicu i društvano okruženje (kao što su nerazumevanje književnih rodova i vrsta, odbojnost prema čitanju, autistična ponašanja roditelja, neprihvatanje levoruke dece...). Iako je oblast kojoj sam htela da se posvetim ogromna, nekolicinom napisanih tekstova pokušala sam da učenicima i roditeljima pomognem u rešavanju pomenutih problema.
Tek nedavno, kada sam na GOOGLE ANALYTICS-u, posmatrajući rezultate posećenosti mog bloga, uvidela da su članci o književnosti najčitaniji, shvatila sam da sam se rasplinula. Takođe sam shvatila da mladi naraštaji (možda i više od zabave) na internetu traže znanje.
Zahvaljujući prijatelju koji je na facebook-u lajkovao video Znanje je budućnost, konačno sam se "dokopala" dokaza da nije istina da mladi ne žele da znaju, već da su načini na koje im se znanje prenosi odavno prevaziđeni.
Veoma često, tražeći odgovore na pitanja koja im se u postavljaju u školi, učenici posežu za internetom - zato što je brže, lakše, zanimljivije, a mogućnosti povezivanja i poređenja različitih podataka su beskonačne.
Međutim, (relevantnih) sadržaja o književnosti, prilagođenih učenicima osnovnih i srednjih škola, barem na našem jeziku, na žalost, veoma je malo - ne zato što je nemoguće, nego zato što oni koji se bave ovom oblašću uglavnom nisu "otkrili" čudo zvano blog.
I dok se ne pojavi neko "kompetentniji", nastavljam da pišem na pomenutu temu. Iskreno se nadam da će me konkurencija ubrzo "pregaziti". Verujem i da bi ukoliko se to desi, mnogi razlozi za štrajk nestali.
I, kao što bi Lane Gutović rekao:
Ne znam zašto sam vam ovo ispričala, ali ko zna - možda nekom i zatreba. I vrlo je važno da ovo što sam ispričala ne škodi, a čim nešto ne škodi, znači da pomaže...
Do sledećeg kuckanja, pozdrav 
Doradora
Iako su rečenice - "Dodaj mi taj registrator!" i "Molim te, dodaj mi taj registrator." - naizgled slične, u suštini prenose potpuno različite poruke. (Dalje)
Babine,babina (u Srijemu gdjekoji govore babinje). Kod Srba traju babine obično sedam dana. Za tijeh sedam dana dolaze danju žene na babine (i donose čast(n.p. pite, uštipke, rakiju, vino itd.) i djetetu darove), te se časte i vesele; a noću dođu susjedi i susjede, poznanici i poznanice, te čuvaju babine, tj. sjede svu noć kod porodilje, i razgovaraju se i pjevaju, a osobito treću i sedmu noć ("Nije sedmu noć dočuvan" - imaju običaj reći onome koji je malo suludast). Tada ne smije ni jedno zaspati: jer drugi jedva čekaju da ga ogare, ili da mu prišiju štogod (kakav dronjak ili čitavo ćebe) za haljine. Na babinama pjevaju svakojake pjesme, a neke imaju koje se samo tada pjevaju, np.
Oj na djelu na golemu bob se zeleni.
Ako ga je posejao te se zeleni?
Mirko* ga je posejao te se zeleni,
Ruža** ga se nazobala, srce je boli itd.
Nijesam mu bio na babinama (pa da znam koliko mu je godina)
____________________________________________________
*ili kako mu je ocu ime
**ili kako mu je majci ime
Pesme koje se pevaju oko rođenja, kao i uspavanke, pripadaju grupi običajnih narodnih pesama (nekada su imale obrednu funkciju koja je vremenom zaboravljena i od nje je ostao samo običaj).
Više o književno-jezičkom radu Vuka Karadžića: Jovan Deretić:"Kratka istorija srpske književnosti"


U višim razredima osnovne škole nastavnici srpskog jezika, uglavnom nakon zajedničkog čitanja teksta, često učenicima postavljaju pitanje kom rodu i kojoj književnoj vrsti pripada pročitano delo. Pogledom na tekst i uočavanjem njegovih glavnih osobina, vispreniji učenici mogu vrlo brzo da odgovore na pitanje. Neupućeni će ostati zbunjeni, a kasnije razumevanje i analiza će im biti znatno otežani. Kako bi se ovakve neprijatnosti predupredile, nije zgoreg upoznati se, najpre, sa podelom književnosti. (Dalje)
| « | Decembar 2025 | » | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||